Šešir (modna ilustracija)/ A hat (fashion illustration)

Purple hat

purple/ pink maxi dress
“Perhaps we are in this world to search for love, find it and lose it, again and again. With each love, we are born anew, and with each love that ends we collect a new wound. I am covered with proud scars.”  Isabel Allende
" Možda smo u ovom svijeti da bi tražili ljubav, pronašli je i  izgubili je, iznova i iznova. S svakom ljubavi, ponovno se rađamo i s svakom ljubavlju koja završi dobijemo novu ranu. Ja sam puna ponosnih ožiljaka." - Isabel Allende
I've started this post with the words of an author that is very close to my heart. This illustration is not my attempt to draw Isabel but since her words as well as the characters in her novels (among which there are many fascinating and  surreal women) have got stuck in my head it would come as no surprise to me it if some of them got tangled in the nets of my imagination. In fact, all of the South American writers that I have had the chance to read have something magical and attractive in their writing and by that I don't mean just the genre definition that goes under the name of magical realism. How unusual it seemed to read a pope's interview in which he mentioned his friendship with Borges. Borges seemed to me ( and I must have gathered this impression from his writing for I never attempt to investigate the writers I read ...especially not in the way that is sadly present even in scientific circles and that is more appropriate for yellow pages) to be a rather closed and intellectual person but hey...artists are people as well.


 Današnji post započinjem citatom meni jako drage autorice. Ilustracija nije  moj pokušaj da  nacrtam Isabel, ali pošto su mi  njene riječi ostale u glavi kao i likovi iz njenih knjiga, a u njenim romanima pronaći ćete brojne upečatljive i poneke nadrealne žene, ne bi bilo ništa čudno kad mi  se neka od njih upetljala u mreže moje mašte. Zapravo mi svi južnoamerički pisci koje sam čitala imaju nešto magično i privlačno u svome pisanju i pri tome ne mislim samo na stilsku odrednicu magičnog realizma. Kako mi se neobičnim učinilo pročitati jučer papin intervju u kojem spominje kako je bio prijatelj sa Borgesom. Borges mi se valjda iz njegova pisanja (jer privatni život pisaca ne istražujem, pogotovo ne na tračerski način kako se nalažost često radi čak i u takozvanim znanstvenim krugovima) čini nekako zatvorenom osobom, no i umjetnici su ljudi...

Writers are people as well....they too love and lose and from that human characteristic comes probably one of the treasures of the human spirit and that is literature. We are all people, but what we are besides just being people is what defines us. Someone is a human being and.. an artist, someone else a scientist or a saint...or a parent...Many people demonstrate dedication to others and work hard for the benefit of us all.
That other in us, the process of overcoming of our primal base or in other words the process of building on that foundation, building on our definition as humans, is perhaps the very meaning of life. An attempt to realize ourselves on as many levels as possible, to widen our horizons and the push the boundaries of our spirit.

Nevertheless, we are all human. That fact alone should make us feel less lonely. We all love and lose, give up and struggle on, again and again. People. Perhaps it is more of a starting point, then it is a strict definition. A word and a sort of a name that we cannot escape while we live, that connects us. It is up to us  to work on it, to expand the meaning of what we are. The mere words overcome their definitions, refuse to stay within their boundaries...dictionaries are constantly rewritten and new meanings added.. The words themselves whose purpose is to define things often refuse to be defined and grow outside their definition...so why shouldn't we, their makers?

 I pisci su ljudi... i one vole i gube i iz te ljudskosti proizlazi vjerovatno jedno od blaga ljudskog duha, a to je književnost.  Svi smo ljudi, no što smo još osim toga što smo još osim ljudi je ono što nas definira. Netko je i umjetnik...netko je i znastvenik..netko je i svetac..netko i roditelj.... mnogi su predani dobrobiti drugog i naporno rade na dobrobiti sviju danas...To drugo, nadilaženje te samo osnove od koje krećemo ili drugim riječima nadogradnja na toj bazi je možda i sam smisao života. Pokušaj da se ostvarimo na što više razina, borba da proširimo svoje obzire i pomaknemo granice svoja duha.  


No, u svakom slučaju svi smo mi ljudi. Sama ta činjenica trebala bi učiniti da se ne osjećamo osamljenim. Svi mi volimo i gubimo, predajemo i borimo se...iznova i iznova. Ljudskost. To nam je početna odrednica, možda manje definicija, koliko je to nekakva točka s koje polazimo. Riječ, naziv, neka vrsta imena kojem ne možemo izbjeći dok smo živi, koji nas povezuje. Na nama je da poradimo na ostalim stvarima, na poradimo na proširivanju onoga što jesmo. Same riječi prelaze svoje okvire i definicije....rječnici se stalno dopisuju i nova značenja dodaju. Same riječi čija je svrha definirati stvari odbijaju biti posve definirane i rastu izvan svoj granica....pa zašto ne bismo i mi, njihovi tvorci? 


Comments

  1. Veoma duboke riječi i dobre za razmisliti. Dobro je da čovjek raste, uči se i nadgradi svoje talente. Ustvari nove. Pomiče granice i sve to.
    xx Maja

    http://modern-muffin.blogspot.com/

    ReplyDelete
  2. Condividi sempre dei bellissimi pensieri Ivana!

    ReplyDelete
  3. Ma è meravigliosa questa frase! Lucy www.tpinkcarpet.com

    ReplyDelete
  4. Vidis, ja uvijek volim traziti poveznice privatnoga i maste izmedju umjetnika i djela... U vecini slucajeva je jedno od drugoga neodvojivo i cvrsto vjerujem da jedno bez drugoga cesto moze egzistirati... Postoje izuzeci ali vjerujem da su rijetki...mozda oni koji kao glumci, u svojim djelima istrazuju nepoznato i otkrivaju neotkriveno...
    Lijepe rijeci i divan post...
    Svidja mi se osmijeh na ilustraciji :)

    ReplyDelete
    Replies
    1. naravno da je bitno poznavati kontekst vremena u kojem je umjetnik živio i nekakve osnove biografije, a time i njegovog privatnog života, nisam na to mislila...Mislila sam na to da se pisci u velikoj mjeri otkrivaju upravo u knjigama i ne možemo po nekim podacima koji se prikupe o njima rastumačiti knjigu jer je svaka knjiga svijet za sebe. Na primjer kod nas svi imaju svoje mišljenje o životu Janka Leskovara i samo prepisuju jedni od drugih i izmišljaju odgovore na pitanje zašto je prestao pisati, a čovjek je sam rekao sve što se ima reći o time: Ne, nije razlog siromaštvo, imao je nasljedstvo i posvetio se imanju roditelja koje je nalažost pretkraj njegova života propalo jer su ga opljačkali, a i rukopisi su mu ukradeni. Pogriješio sam teško mi je, doslovno tako kaže pretkraj života i to je sve što se ima reći o razlozima njegove književne šutnje, ali ne naši književni kritičari znaju bolje od njega zašto on nije pisao....mislila sam na više na takva površna tumačenja zbog kojih ni ne volim previše istraživati biografije.

      Hvala ti kao i uvijek na divnom komentaru:)

      Delete
  5. Zaboravila sam napisati "ne" izmedju" cesto" i "moze" a bitno je za kontekst ;)

    ReplyDelete
  6. Splendida la frase, splendido l'abito di questa donna! Caterina www.imieioutfit.blogspot.com

    ReplyDelete
  7. Mi piace tantissimo questa illustrazione ! <3 Un bacio

    Fashion and Cookies
    Facebook / G+ / Bloglovin

    ReplyDelete
  8. bellissima la frase iniziale e bello il dipinto
    baci
    I LOVE SHOPPING

    ReplyDelete
  9. You did a remarkable job with the illustration. Oh and the words, so touching. Beautiful post,

    http://www.thefashionstirfry.com

    ReplyDelete
  10. This was super beautiful doll, loved every word and the illustration too...I hope you have a marvellous weekend xx

    ReplyDelete
  11. Ubola si moju struku ;) Sve što si navela je tačno i nekad i sama o tome razmišljam. Takođe se slažem sa Ivaninim komentarom da je jedno bez drugoga ne može...

    ReplyDelete
  12. I really like your illustrations, Ivana. I see you've been in a pink-ish mood lately ;-)

    ReplyDelete

Post a Comment

All your comments mean a lot to me, even the criticism. Naravno da mi puno znači što ste uzeli vrijeme da nešto napišete, pa makar to bila i kritika. Per me le vostre parole sono sempre preziose anche quando si tratta di critiche.

Popular posts from this blog

THE ISLAND OF THE MISSING TREES BY ELIF SHAFAK (BOOK REVIEW AND RECOMMENDATION)

SUPPORTING LOCAL DESIGNERS IN MOSTAR: TRANSITIONAL AUTUMN STYLING WITH OZZ BRAND

FORGIVENESS DAY BY URSULA K. LE GUIN (BOOK REVIEW AND AN AUTUMN STYLING)

MALTA HIKING TALES (PART FIVE) GHAJN TUFFIEFA AND QUARABBA BAY

THE ANT AND THE GRASSHOPPER, A SHORT STORY BY W. SOMERSET MAUGHAM

FASHION ILLUSTRATION FRIDAY WATERCOLOUR: LONG DRESSES AND DE PROFUNDIS QUOTES!